Naša knjižnica
O našoj školskoj knjižnici već je bilo riječi u svim brojevima Školskog lista te u Ljetopisu 1991. - 2006. Pisalo se o njenom fondu, o stručnoj obradi građe, o otpisima, o suradnji s profesorima, učenicima i roditeljima, o akcijama koje provodi...
U novom prostoru i s obnovljenom opremom naša je knjižnica kulturno i informativno središte Gimnazije. U knjižnici je u tijeku računalna obrada građe.
Raduje nas spoznaja da je naša školska knjižnica prostor koji rado posjećujemo i u kojem se ugodno osjećamo, prostor koji nas svojom građom vraća u prošlost, otvara vrata budućnosti, obogaćuje nas znanjem i spoznajama.
Iako prostorom još uvijek mala, knjižnica je dobro opremljena knjižnom i neknjižnom građom. Tiskana građa čini temelj fonda i sadržajem obuhvaća gotovo sva odgojno-obrazovna područja. Ovaj dio fonda sadrži učeničku lektiru, stručnu građu, beletristiku, a posebnu skupinu čini referentna zbirka ( enciklopedije, rječnici,
leksikoni ... ). Dio fonda čini i AV-građa (zvučne i video kasete, CD-i, DVD-i ).
U prostoru čitaonice nalaze se i priručnici (udžbenici i zbirke) za potrebe profesora.
U knjižnicu pristiže tridesetak naslova časopisa i novina koje učenici mogu posuditi ili čitati u čitaonici. Sva građa pribavlja se kupovinom, otkupom ili darovima.
Naši profesori i učenici pravovremeno dobivaju informacije o novim izdanjima, promocijama, tribinama, izložbama, znanstvenim festivalima te ostalim kulturnim događanjima u gradu.Učenicima se pruža pomoć pri izboru literature za obradu zadane teme i približava im se knjižna građa za njihove individualne interese. Svake godine organiziraju se posjeti učenika prvih razreda odjelima Gradske knjižnice, a maturanata Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Suradnja s profesorima ostvaruje se kroz nabavu stručne literature i organizaciju slobodnih aktivnosti.
Kroz projekt «Tematske mape za roditelje» daje se doprinos ostvarivanju što boljeg odnosa između učenika, roditelja i profesora. Mape su zanimljivo koncipirane, a sadrže popis literature, preslike naslovnih stranica i teksta vezano za određenu temu iz područja psihologije, odgoja i obrazovanja. Tematske mape roditeljima prezentiraju razrednici na roditeljskim sastancima.
Učenicima se daje poticaj za promicanje čitanja i stvaralaštva. Na izložbenim panoima u čitaonici i u prostorima Gimnazije obilježavaju se književne godišnjice i prigodni datumi. Učenici se informiraju o izložbama, kazališnim predstavama te drugim kulturnim događanjima u gradu. Tijekom godine priređuju se književni susreti s književnicima, pjesnicima, profesorima, glumcima te osobama iz kulturnog i javnog života (Vili Matula, Rene Medvešek, Pero Kvrgić, Zoran Ferić, Goran Tribuson, Enes Kišević, Miro Gavran, Julijana Matanović, Nives Opačić, Vladimir Lay, Darko Žubrinić... ), organiziraju se gostovanja manjih kazališnih družina («Svarog», «David»...). Nekoliko generacija naših maturanata imalo je priliku čuti kako zvuči rock postava Krležinih Balada Petrice Kerempuha u izvedbi glumca i glazbenika Željka Šestića.
Tijekom 2009. godine održane su dvije radionice iz bogate ponude radionica Udruge Glagoljaška mladež. Riječ je o Radionici kaligrafije i Radionici slikanja na svili. Održane radionice potvrdile su činjenicu da su gimnazijalci zainteresirani za glagoljašku baštinu. Potreban je samo poticaj i dobra volja za organiziranjem ovakvih susreta. Nadamo se da će biti još prilika za suradnju s Udrugom Glagoljaška mladež.
Svake godine naši učenici prate književna događanja i promocije na poznatom sajmu knjiga i učila - Interliber. To je ujedno i prilika za razgovor s autorima i književnicima. Dovoljno je spomenuti zanimljive književne susrete s Julijanom Matanović, Pavlom Pavličićem, Goranom Tribusonom…
Nadalje, budući da je naša gimnazija okružena brojnim kulturnim i znanstvenim ustanovama, njihov prostor i djelatnost profesori Gimnazije nastoje približiti svojim učenicima. Među prvim smo posjetiteljima svake izložbe u Galeriji Klovićevi dvori, a dobro su nam poznate i postave Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog povijesnog muzeja i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Profesorica Jadranka Jurić vodi učenike u posjet poznatim zdanjima u Opatičkoj ulici (Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i Hrvatski institut za povijest). U Narodnom domu u Opatičkoj 18 razgledana je izložba o Janku Poliću Kamovu, a u povodu Dana otvorenih vrata Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, u galerijskom prostoru Narodnoga doma učenici su razgledali reprezentativni izbor rukopisa i predmeta A. Šenoe, T. Ujevića, A. G. Matoša, J. P. Kamova, I. G. Kovačića, V. Nazora, S. S. Kranjčevića, J. Kosora… Uz stručno vodstvo učenici su razgledali prostorije Hrvatskog instituta za povijest u Opatičkoj 10. Divili su se Pompejanskoj sobi i Zlatnoj dvorani. U neposrednoj blizini Gimnazije nalazi se i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke i Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže. Naši učenici imali su prilike razgledati privatni prostor Krleže i Zagorke te slušati zanimljiva predavanja stručnih vodiča o njihovu životu i djelu.
Također, mnoge generacije imale su priliku vidjeti gdje je smješten original Baščanske ploče u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i, uz stručno vodstvo, razgledati Strossmayerovu galeriju starih majstora.
Na putu od Trga bana Josipa Jelačića do Gimnazije, prolazeći Radićevom ulicom kraj rodne kuće Miroslava Krleže, naši učenici često se zaustave kraj Knjižnice Marije Jurić Zagorke. Upravo s Knjižnicom Marije Jurić Zagorke školska knjižnica naše gimnazije, već dugi niz godina, razvija uspješnu prijateljsku i stručnu suradnju. Ona se velikim dijelom ostvaruje kroz aktivnosti , književne susrete, stručne savjete, razmjenu ideja i iskustava vezanih za korisnike.
Prvi javni oblik naše suradnje ostvaren je 2006. godine. Tada je u prostoru Knjižnice Marije Jurić Zagorke otvorena izložba likovnih radova naših učenika.
Ove školske godine pripremili smo još jednu izložbu koja je u Knjižnici Marije Jurić Zagorke otvorena 18. ožujka, a u povodu već tradicionalne manifestacije Dani otvorene nastave naše gimnazije.
Poznato nam je da svaka gimnazija kao odgojna zajednica profesora i učenika, ali i stručnih suradnika mora biti organizacijski i prostorno otvorena za izlazak učenika iz školske zgrade, iz učionice.
Naime, u suvremenom društvu školska knjižnica ne može se odrediti samo i isključivo stručnom obradom građe i djelovanjem unutar obrazovne ustanove. Školska knjižnica uz odgojnu, obrazovnu i informacijsku treba ostvarivati i bogatu javnu i kulturnu djelatnost. Zato je poželjna i važna suradnja između školske knjižnice te kulturnih i znanstvenih ustanova jer omogućuje integraciju školske knjižnice u društveni život sredine kojoj ona pripada. Djelovanje i rad naše školske knjižnice upravo tome i teži. Sve to u ime svojih korisnika: profesora i učenika.
Jadranka Jurić, prof. i dipl. knjiž.
Ukupno: 159264
Ovaj mjesec: 1992
Ovaj tjedan: 810
Danas: 80
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Antigona_Skup_pitanja_za_lektiru.doc
euripid, elektra, pitanja.doc
gost.pitanja.doc
Ilijada_Odiseja_pitanja.doc