Gimnazija Tituša Brezovačkog Zagreb

U posljednje se vrijeme mnogo govorilo o konačnoj "smrti filozofije", a među znanstvenicima već odavno kola izreka da oni filozofiju trebaju isto onoliko koliko i ptice trebaju ornitologiju. S druge pak strane, filozofi su skloni primjećivati kako znanost zapravo "ne misli". U ovome će predavanju biti govora o odnosu prirodoslovlja i filozofije kroz prizmu dviju teza. Prvo, dosjetka o pticama i ornitologiji samo pokazuje da oni koji ju spominju često o samoj povijesti znanosti, ali i o aktualnoj znanosti, znaju otprilike isto koliko i ptice znaju o ornitologiji. Brojni primjeri iz znanosti, poglavito iz fizike, pokazuju da filozofija može imati, da je često imala i da još uvijek, čak i kada je se odriče, ima 

usmjeravajuću ulogu na znanstvena istraživanja. I drugo, to da "znanost ne misli" u doslovnom je smislu točna teza, ako pod "mišljenjem" imamo na umu ono što o tom pojmu kažu sami filozofi - da je mišljenje trajni i nikad dovršeni napor kritičkog promišljanja samih temelja znanosti i njezine metode kojim se u konačnici i sama znanost može uvelike okoristiti. Dakako, niti jedan od tih argumenata nema namjeru obezvrijediti nesporan uspjeh znanosti, no kao što će također biti pokazano, ovaj uspjeh 

ima i svoje dosege i svoja ograničenja.